Pričali smo o…

1. Ako smo imali interne komunikacije koje su imale zadatak da informišu zaposlene, i eksterne da komuniciraju sa svima koji su izvan kompanije, zašto su onda nastale korporativne komunikacije i šta je njihov zadatak?
Savremeno doba iziskuje i nove pozicije koje objedinjuju više sličnih. Pre deceniju ili dve, korporativne komunikacije gotovo da nisu postojale ili bar nisu postojale kod nas u tom smislu značenja i funkcije kao danas. Tačno je da se nekada jedna osoba bavila i internim i eksternim komunikacijama, a kako su se vremena menjala i potreba je postajala drugačija. Iz jedne osobe su se stvorile dve. Vremenom je bilo potrebno da te dve osobe neko vodi kako bi se firma predstavljala na najbolji mogući način. Ta osoba je postala novi direktor (na našem području je uglavnom žena) koji sada korporativnim komunikacijama predstavlja firmu. Moram priznati da je to više PR osoba sa novim zvanjem i ingerencijama, a ima i prefiks direktor. Verovatno se mnogi neće složiti, ali u praksi to izgleda najčešće tako. Korporativne komunikacije su neophodne velikim firmama koje u svom sistemu nužno imaju potrebu posebno za internim komunikacijama (ovu ulogu često preuzima i HR), a posebno za eksternim komunikacijama (ovaj deo preuzima PR). Kada se dogodi neki veliki problem koji kompanija ima, u tom slučaju pojašnjenje daje direktor korporativnih komunikacija, dok su za lepe vesti rezervisani generalni direktori. Ako se vratimo na pitanje šta je njihov zadatak, odgovor je jednostavan. U zavisnosti od potrebe kompanije zadaci mogu da budu formalni ili vrlo potrebni, ako se sistematizacijom dobro rasporedi uloga zaposlenih. Da li je potrebno da svaka kompanija ima korporativne komunikacije? Naravno da nije, jer tu ulogu može da preuzme direktor ili osoba koja je zadužena za PR.
2. Danas uspeh kompanije i njen napredak zavise od sposobnosti da prilagodi svoje proizvode ili usluge, tehnologiju i kvalitet zahtevima savremenog tržišta. Kako znati šta tržište želi?
Tržište se kontinuirano menja i potrebno ga je ispitivati. Tehnološki pristup je odličan što društvene mreže svakoga dana dokazuju. S druge strane, potrebno je izaći među ljude, pitati ih lično, kao u dobra stara vremena i saznati nešto novo, a ne samo dobijati odgovore na generička pitanja koja su često sa da/ne ili sviđa mi se/ne sviđa mi se. Ovo je razlog zašto dolazi do pogrešnih zaključaka šta je tržištu potrebno, dok s druge strane rezultati u prodaji nisu zadovoljavajući u odnosu na zadati cilj. Ako je želja klijenta da ostane dugo na tržištu potrebna je dobra strategija, ispitivanje tržišta, dobar proizvod, pravilan plasman i upečatljiva i drugačija reklama. Sve ovo je jednostavnije napisati a teže sprovesti u delo, jer mnogi uzmu eksperte da urade svaki od segmenata na osnovu želja, a kada je potrebno sastaviti delove uvek se nešto ne uklapa. Zato, svako treba da zasuče rukave i krene u akciju ispitivanja tržišta ako hoće rezultat i odgovor na pitanje šta tržište želi, i to na pravi i jedinstven način svim mogućim alatima kako tradicionalnim tako i savremenim.
Olivera Stefanović-Stanković
Proglas public relations
Direktorka 😊