homepage_name! > Izdanja > Broj 033/034 > Poslovna misao

Poslovna misao

George Samuel Clason

Najbogatiji čovek Vavilona je knjiga koja daje finansijske savete kroz zbirku priča, čija je radnja u drevnom Vavilonu. Kroz svoja iskustva u poslovanju i upravljanju finansijama domaćinstva, likovi u pričama uče jednostavne lekcije o finansijskim mudrostima. Ove priče se baziraju na drevnim vremenima, ali uključuju situacije koje moderni ljudi mogu da razumeju i identifikuju se, a autor predstavlja ove lekcije kao vanvremenske mudrosti, koje su bile relevantne u prošlosti, kao i danas. Knjiga počinje 1926, kao niz informativnih pamfleta. Banke i osiguravajuće kompanije počele su da distribuiraju te pamflete, a najpoznatiji su na kraju sastavljeni u knjigu. Prema onome što piše na koricama knjige, prodato je više od dva miliona primeraka.

George Samuel Clason

Vavilon je bila zemlja velikih razlika između bogatih i siromašnih.

Čovek koji je želeo zlato

Bansir je bio jednostavan vavilonski kolar. Sedeo je i gledao preko svoje skromne kuće i nezavršenih kola u svojoj radionici. Pitao se zašto radi tako naporno, a ipak je ostao siromašan.

Bansirov prijatelj Kobi, muzičar, šetao je i pozdravio ga srećno. Kobi je pitao da li može da pozajmi dva šekela do gozbe plemića te noći. Bansir je odgovorio da čak i ako bi imao dva šekela, ne bi mogao da mu ih pozajmi, jer bi to bilo njegovo čitavo bogatstvo. To je iznenadilo Kobija, koji je pretpostavljao da njegov prijatelj mora da ih ima dosta, jer je Bansir proveo toliko vremena sedeći i sanjajući, umesto da radi.

Bansir je ispričao Kobiju svoje snove o posedovanju neverovatnog bogatstva i rekao mu da su njegovo sedenje i snuždenost rezultat toga što je realnost razočaravajuća u odnosu na njegove snove.

Dva prijatelja su shvatila koliko su malo novca zaradili tokom svog života i koliko malo sada imaju. Bansir se požalio da će se buduće generacije njegove porodice i dalje mučiti i boriti. On je zaključio da mu bogovi nisu poklonili bogatstvo, jer su propustili da primete njegova dobra dela.

Posmatrali su robove kako marširaju, natovareni teškim kozjim mešinama sa vodom i shvatili da su oni prilično srećni što su slobodni ljudi. Kobi se pitao da li neko može da postane bogat, učeći šta bogati rade i imitirajući ih. Bansir je zaključio da sigurno postoje tajne sticanja zlata i odlučili su da zamole njihovog starog prijatelja Arkada, koji je najbogatiji čovek u Vavilonu, da ih poduči.

Najbogatiji čovek Vavilona

Arkad, najbogatiji čovek u Vavilonu, sa svojom porodicom bio je veoma velikodušan i davao mnogo u dobrotvorne svrhe. Iako je puno davao, njegovo bogatstvo je nastavilo da raste. Bansir i njegov prijatelj su se sastali sa Arkadom i pitali zašto sudbina čini da jedan čovek bude tako bogat, iako svi jednako zaslužuju. Arkad je odgovorio da, ako oni nisu bogati, to je zato što nisu uspeli da nauče zakone sticanja bogatstva ili nisu uspeli da ih se pridržavaju. On je rekao da „promenljiva sudbina“ donosi bogatstvo, a bezobzirno trošenje će to oduzeti. Pored toga, osoba koja je srećom stekla bogatstvo, grčevito se drži svoje sreće, znajući da je ne može zameniti. Rekao je da nekoliko ljudi ume da koristi svoj novac mudro i može da živi srećno.

Tokom svoje mladosti, Arkad je primetio da bogatstvo uvećava moć i sreću. Odlučio je da bude bogat, kako bi stekao ono što želi. Biti bogat znači posvetiti se proučavanju uvećanja bogatstva, a kada se zakoni otkriju, trebalo bi strogo da ih se pridržavate.

Arkad je rekao da to nije samo važno da znate, već da ste u stanju da učite ono što ne znate.

Arkad je našao posao kao pisar u pisarnici. Radio je naporno, ali je osećao da njegova zarada nije dovoljna ne samo za njegove potrebe, već i za njegove želje.

Jednog dana, bogati zajmodavac, po imenu Algamiš, poručio je spise od Arkada. Bili su mu potrebni za dva dana i ponudio je Arkadu dva novčića za brzu uslugu. Arkad je naporno radio, ali nije mogao da završi posao. Algamiš je bio ljut što posao nije završen, ali Arkad se dogovorio sa njim. On će raditi cele noći da završi posao, ako mu Algamiš oda tajnu kako da se obogati. Algamiš je prihvatio dogovor, a Arkad je završio posao.

Algamiš je rekao da je dostigao svoj status kada je odlučio da „zadrži deo za sebe od svega što je zaradio“, tako da on mora da uradi isto. Algamiš je objasnio da će, ako Arkad potroši svu svoju zaradu, to značiti da je radio za trgovce, a ne za sebe. Ako zadrži jednu desetinu svoje zarade i ne potroši je bez obzira na sve, onda će ona da raste. Kada se ova ušteda uveća, to će biti vreme da je investira, da učini da njegovo bogatstvo radi za njega.

Dok je ovu lekciju primenjivao u praksi, Arkad je bio u iskušenju da potroši sav svoj novac, ali se nije predao. Godinu dana kasnije, Algamiš se vratio i pitao Arkada da li je plaćao sebi desetinu svoje zarade. Arkad je ponosno izjavio da jeste. Algamiš je pitao Arkada gde je uložio svoju zaradu. Arkad je rekao da je dao Azmuru, ciglaru, da ulaži u drago kamenje. Algamiš je rekao da je Arkad budala, da je trebalo da pita trgovca draguljima u vezi dragulja, a ne ciglara. Savet je dat slobodno, ali ga treba posmatrati skeptično. Naravno, Azmur je bio prevaren i izgubio sav Arkadov novac.

Arkad je nastavio da štedi i dvanaest meseci kasnije Algamiš se vratio. Ponovo je pitao Arkada za njegovu štednju. Arkad je rekao da je pozajmio novac Ageru, obućaru, da mu vrati sa kamatom. Arkad je iskoristio kamatu za luksuzne stvari. Algamiš mu je rekao da nastavi da stiče bogatstvo i da samo bogati uživaju u plodovima te sreće.

Dve godine kasnije, Algamiš se vratio. Pohvalio je Arkada zato što je dobro naučio svoje lekcije: 1. Živi sa manje nego što zaradiš, 2. Potražite savet od onih koji su kompetentni zbog svog iskustva, tako da mogu da ga daju, 3. Neka tvoje zlato radi za tebe.

Algamiš je pozvao Arkada da radi sa njim. On je zatražio od Arkada da se stara o njegovoj imovini i obećao da će mu dati deo kada umre. Arkad je prihvatio ponudu i zbog svoje ambicije učinio imovinu još vrednijom. Kada je Algamiš umro, deo imovine je pripao Arkadu.

Pošto se priča završila, jedan od njih je rekao da je Arkad imao sreće, jer ga je Algamiš učinio naslednikom. Arkad je odgovorio da je imao sreće samo zato što je imao želju da napreduje pre nego što je sreo Algamiša. Njegovi prijatelji bili su zaista oduševljeni i rekli su da Arkad ima jaku volju. Arkad je odgovorio da je volja samo nepokolebljiva svrha, koja sprovodi zadatak do završetka. Rekao je da ako postavite zadatak, morate da ga ispunite, šta god da se desi, pa ne počinjite zadatke olako. Savetovao je svoje prijatelje da prihvate mudrost Algamiša i da napreduju kao on. Zapamtite: „deo svega što zaradim zadržavam“. Napravite svoje zlato svojim robom. Tražite mudar savet. Ali ne naprežite se dok poštujete principe, umesto da uživate u životu dok osiguravate svoju budućnost.

Sedam lekova za mršav novčanik

Vavilon, najbogatiji grad u to vreme, prolazi kroz ekonomsku krizu. To je zato što je nekoliko bogatih ljudi steklo bogatstvo grada i ostavilo većinu građana u siromaštvu. Zbog toga je dobri kralj Sargon bio vrlo zabrinut, kada mu je to Kraljevski kancelar rekao, nakon što se vratio iz bitke sa Elimatima. Kralj je naredio Kraljevskom kancelaru da dovedu Arkada, jer su verovali da on zna odgovore na pitanja koja se tiču njihovog grada.

Sledećeg dana, Kraljevski kancelar doveo je Arkada ispred kralja. Kralj je pitao Arkada koja je tajna u sticanju bogatstva i da li se može preneti drugima. Arkad je odgovorio da je praktična i da se može preneti drugima. Kralj je bio srećan što to čuje od Arkada. Arkad je zamolio kralja da naredi kancelaru da organizuje čas za sto ljudi i on će ih podučiti o sedam lekova za mršavi novčanik. Te noći, pod komandom kralja, čas za stotinu ljudi jer održan u Velikoj sali Hrama učenja.

Prvi lek: počnite da gojite svoj novčanik

Arkad je rekao da je prvi lek za mršavi novčanik: „počnite da gojite svoj novčanik“. On je pitao neke ljude koji su njihovi poslovi. Nakon ispitivanja, rekao im je da postoje mnogi načini trgovine i rada u kojima mogu da steknu zlato i da se u njihov novčanik uliva potok novčića. Okrenuo se ka trgovcu jajima i dao je primer. Naveo je da, ako trgovac jajima odabere samo jednu korpu jaja i svakog jutra stavi deset jaja i izvadi samo devet, šta će se onda desiti?

Trgovac jajima je odgovorio da će se napuniti kako vreme bude prolazilo.

Zatim, Arkad se nasmešio grupi i utvrdio prvi lek za mršav novčanik. On je naveo da za svakih deset novčića koje stavite u vaš novčanik, izvadite samo devet za korišćenje. Onda, nakon toga, vaš novčanik će početi da se goji i povećanje njegove težine će prijati vašim rukama i doneće zadovoljstvo duši. Napomenuo je da „za svakih od deset novčića koje stavite, potrošite devet“. Rekao je da je jednostavno, ali efikasno, da nakon vežbanja možete da upravljate svojim bogatstvom veoma dobro i da se ono ne smanjuje kao ranije. Zatim je grupa raspuštena za taj dan.
Drugi lek: kontrolišite troškove

Sledećeg dana, neki iz grupe pitali su Arkada kako bi mogli da sačuvaju jednu desetinu onoga što zarade, pošto to nije dovoljno ni za neophodne troškove. Arkad je odgovorio da ne mešaju neophodne troškove sa željama, jer svaki od njih ima toliko želja, koje njihova primanja ne mogu zadovoljiti. Zatim je nastavio da bi trebalo da nauče da žive na jednostavan način i da moraju da proračunaju svoju zaradu prema neophodnim troškovima. Proračun je neophodan za kontrolu troškova i debljanje njihovih novčanika. Naveo je da drugi lek glasi: „Kontrolišite svoje troškove, tako da možete imati novaca da platite svoje osnovne potrebe, da platite svoja uživanja i da zadovoljite svoje vredne želje bez trošenja više od devet desetina svoje zarade“.

Treći lek: neka se vaše zlato uvećava

Trećeg dana, Arkad je grupi objasnio treći lek. Rekao je da bi trebalo da stave svoje blago ili ušteđevinu da radi i da se umnožava. Oni moraju da investiraju, jer bogatstvo nije u novcu koji nose u svom novčaniku, već je u prihodu koji grade. Rekao je da je zlatni tok novca koji se stalno uliva u njihove novčanike bitan i da je to ono što svaki čovek treba da želi. Nakon toga, naveo je da treći lek glasi: „stavite svaki novčić da radi, kako bi mogao da se umnoži kao pahuljice na polju i pomogne uvećanju prihoda, to je tok bogatstva koji se stalno uliva u novčanik“.

Četvrti lek: čuvajte blago od gubitka

Arkad je tokom četvrtog dana objasnio svojoj grupi da pažljivo proučavaju tok poslovanja pre nego što investiraju. Oni moraju da osiguraju svoju investiciju od rizika gubitka. Rekao je da ne budu zaintrigirani velikom zaradom i moraju prvo da upoznaju opasnosti na koje mogu da naiđu. Savetovao im je da se ugledaju na one koji su iskusili rukovanje novcem za dobit, jer takav savet je besplatan i njegova vrednost je poput zlata.

Upoznao ih je sa svojom nesrećom tokom svog prvog investiranja Azmuru. Zatim je naveo da četvrti lek glasi: „ulaganjem čuvajte blago od gubitka, samo kada je bezbedno da može biti vraćeno ako je moguće i tamo gde ćeš uvek moći na naplatiš fer naknadu. Savetujte se sa mudracima. Prihvatite savet onih koji imaju iskustva u profitabilnom rukovanju zlatom. Neka njihova mudrost štiti vaše blago od nesigurnih investicija“.

Peti lek: Neka vaš dom bude profitabilna investicija

Arkad je tokom petog dana predložio svojoj grupi „posedujte svoju kuću“, što je peti lek za one koji potpuno uživaju u svom životu. Objasnio je da, ako odluče da iznajme sobu ili kuću, njihove porodice neće biti spokojne. Takođe je rekao da će čovek koji ima svoj dom dobiti mnoge blagoslove i smanjiti svoje troškove života i na kraju zadovoljiti svoje želje.

Šesti lek: osigurajte buduće prihode

Šestog dana, Arkad je izjavio da šesti lek glasi: „unapred se obezbedite za potrebe svoje starosti i zaštitu svoje porodice“. On je rekao da oni moraju da odvajaju za svoju budućnost i takođe moraju da planiraju određene investicije ili zahteve koji mogu bezbedno da traju dugi niz godina. Ispričao im je priču o Ansanu, proizvođaču sandala.

Rekao je da je Ansan stekao veliki prihod deponovanjem svog srebra zajmodavcu i zbog toga on može da obezbedi novac za budućnost.

Sedmi lek: povećajte mogućnost zarade

Arkad je rekao grupi da oni moraju da imaju želju da povećaju svoju zaradu i da ta želja mora biti jaka i definitivna. Takođe je naveo stvari koje čovek može da uradi, kako bi mu život bio bogat korisnim iskustvima. Kao što sledi: „Morate da platite svoje dugove prema vašim mogućnostima, ne kupujte što niste u stanju da platite“, „Morate da brinete o svojoj porodici, tako da mogu da misle i govore o vama dobro“, „Morate sastaviti testament u slučaju da vas bogovi pozovu, kako bi se pravilno i časno podelila vaša imovina“, „Morate imati samilosti za one koji su unesrećeni i poraženi neuspehom i pomoći im u razumnim okvirima.“, „Morate da poklanjate pažnju onima koji su vam dragi.“ Zatim, rekao je sedmi lek za mršavi novčanik, koji glasi: „Kultivišite svoju snagu, učite i postanite mudriji, postanite veštiji, radite tako da poštujete samog sebe“.

Rekao je svojim učenicima da Vavilon ima puno zlata, tako da oni moraju da vežbaju ono što ih je naučio da bi mogli da napreduju i uvećaju bogatstvo.

berza_title!

fondovi_title!

kursna_title!