Inovacije, društvena odgovornost i podrška zajednici kroz prizmu održivosti – od mita do realnosti
Može se učiniti da ne postoji direktna veza između inovacija, društvene odgovornosti i podrške zajednici upravo kroz prizmu odgovornosti. Ipak, praksa pokazuje drugačije, ali krenimo iz početka.
Razumevanje ove uzročno-posledične veze – da napretka društva nema bez inovacija i odgovornosti, leži u razbijanju barem dva mita. Prvi mit je da su ESG i CSR sukobljeni pojmovi i da jedna oblast pokušava da ukrade mandat drugoj. Upravo je suprotno. To su dva ugla posmatranja jednog te istog fenomena – borbe za bolje društvo, okruženje i planetu. Postoji jedan suštinski dokaz koji to potvrđuje – kod oba pojma (ESG i CSR) srednje slovo je „S“ ili „social“, što i jeste srž svih napora čovečanstva ka boljitku – a to su upravo ljudi. Bez ljudi nema napretka, za ljude je najvažnije boriti se, s ljudima zajedno pomeramo granice održivosti. Mit broj 1 je razotkriven – ljudi bi trebalo da budu i jesu, centar svih naših nastojanja. Mit broj 2 glasi da digitalizacija i održivi razvoj nemaju veze. To je apsolutno pogrešno jer digitalizacija predstavlja upravo jedan od ključnih faktora koji omogućavaju da se održivi razvoj desi!
Kada se malopre razotkrivena dva mita ukrste, tj. istine koje stoje iza njih, onda govorimo o digitalizaciji i brižnosti za ljude kao o dva izuzetno snažna stuba na kojima je moguće izgraditi bolje i sigurnije sutra. Da bi ta naša održiva „kreatura“, koja bi po najnovijim svetskim trendovima trebalo da bude future proof ili „otporna na budućnost“, stajala čvrsto, neophodna su nam još dva noseća stuba, koja su upravo ESG i CSR. Hajde da isprobamo jedan scenario sa ova četiri stuba: zamislite inovaciju koja je dovela do kreiranja digitalnog sistema javne zdravstvene zaštite. Kreirana je nova aplikacija, uvezana s informacionim sistemom svih ključnih zdravstvenih ustanova u Srbiji (od ambulante i doma zdravlja do hitne pomoći i/ili specijalizovane bolnice). Komunikacija s odabranim lekarom se dešava u digitalnom svetu. Hitna pomoć automatski geolocira pozivaoca i računa najkraću putanju zbrinjavanja. Drastično su smanjeni redovi u čekaonicama, ubrzane zdravstvene usluge i smanjeni troškovi lečenja. Prevencija je u fokusu. Naravno, ovakav sistem ne isključuje odlazak lekaru, ali se prve konsultacije vrše onlajn i mnogo se lakše obavlja trijaža pacijenata, njihovih simptoma i tegoba. Doktor ima pristup aplikaciji koja prati zdrav životni stil pacijenta: da li je dovoljno spavao, hodao, itd. Obavezno zdravstveno osiguranje je pojeftinilo, a razlika u ceni u odnosu na prethodno, na raspolaganju je korisniku da je uputi u neki od programa podrške ugroženim grupama ili za rešavanje nekog društveno-ekološkog problema ili izazova. Oni koji se pokažu kao najodgovorniji – kako prema sopstvenom zdravlju, tako i prema jačanju otpornosti zajednice i unapređenju kvaliteta života i okruženja – dobijaju dodatne benefite. Da li je ovo samo mašta? Možda sada jeste, ali u vrlo bliskoj budućnosti mogla bi da postane realnost.
Onaj ko želi, nađe način. I da – inovacije, društvena odgovornost i podrška zajednici jedna su te ista odrednica nastojanja da bolje sutra bude naš jedini i izvestan put.