Početna > Izdanja > Broj 11 > Intervju-Stela Karl Ćosić

Intervju-Osećaj za uspeh

Stela Karl Ćosić, Generalni direktor Štark Beograd

„Dobar menadžer je onaj koji stvara bolje menadžere od sebe.” S.K.Ć.

Ovako govori i radi samo neko ko je vrhunski profesionalac. Među najboljima u svom poslu. To može samo neko za koga kažemo da je dobar čovek. Ovoliku hrabrost, odlučnost, sigurnost, spontanost, saosećajnost ima Stela Karl Ćosić. Premalo je žena na rukovodećim mestima u kompanijama u Srbiji. Eto jednog od razloga zašto smo „ekonomska sila” u svetu. Ima ih još na stotine, ali to je neka druga priča... Kao i u mnogim stvarima i situacijama u životu, rešenje nam je, uglavnom, ispred nosa. Jednostavno. Uprava „Droga Kolinske” je odlučila da na čelo „Soko Štarka” postavi Stelu. Jednostavno. Isplatilo im se. Kao i njenim saradnicima koji imaju od koga da uče.

 

 

Izbor saradnika. Saradnike biram na osnovu znanja koje poseduju, ali i afiniteta koje imaju. Nakon izbora, saradnik se uklapa u tim, koji ne treba da bude sastavljen od istomišljenika. Naprotiv. Tim treba da bude sastavljen od ljudi različitih afiniteta, znanja, veština, kako bi svako mogao da da svoj doprinos. Kombinacija iskustva i mladosti se do sada pokazala kao najbolja. Dobro je kada u timu imate mlade ljude, koji nisu opterećeni nekim problemima, željni su dokazivanja i sticanja znanja, ali je isto tako dobro kada imate ljude koji imaju, na primer, dvadesetogodišnje iskustvo u određenim oblastima i prošli su mnogo toga u poslovanju.

 

Razgovor za posao. Uvek obraćam pažnju na pitanja koja postavlja kandidat koji želi posao u našoj kompaniji. CV je, na neki način, formalna stvar, svi smo naučili da ga pišemo i on služi samo za prvi krug eliminacije, u slučaju da neko ne ispunjava minimalne uslove za posao za koji konkuriše. U prvom razgovoru sa kandidatom možete da vidite šta ga interesuje. Ako nije zainteresovan, teško da može da uradi bilo šta značajno u ovom „fast moving” svetu. Obraćam pažnju i na „govor tela”. Naravno, tek kasnije, u samom radu, vidite da li je kandidat zaista idealan za posao ili nije.

 

Dobar tim saradnika. Menadžment, uglavnom, procenjuje uspeh tima na osnovu postignutih rezultata. Ipak, mislim da dobra energija čini dobar tim. Kada se ljudi dobro uklapaju i slažu i sa zadovoljstvom ispunjavaju svoje obaveze. Tako je kod nas. Imala sam sreću da radim u timovima, gde je, uz maksimalno poverenje saradnika, svaki posao bio i zabava. Ako u timu postoji negativna energija, ako je situacija kao u španskim serijama, puna međusobne suprotsavljenosti i nepoverenja, pa i podmetanja, onda tu ništa ne funkcioniše kako treba.

 

Motivacija zaposlenih. Nagrade i pohvale su uvek dobar motivator. Nagrade nisu samo materijalne. Divno je kada nekome kažete: „Hvala, ovo je bilo odlično... Baš si uradio posao onako kako smo i zamislili...” Sve to daje motivaciju zaposlenom, i mogućnost da izmeri koje su njegove vrednosti i koliko menadžment ceni njegov trud i rezultat. Ako nekome pretite kaznom, to daje kratkoročne efekte. U redu je da nekome skrenete pažnju, ukoliko može bolje da uradi neki posao, ali ako morate da kažnjavate saradnika zato što ne ispunjava zadate ciljeve, onda je bolje da on ne bude u vašem timu. Kada kažete motivacija zaposlenih, većina odmah pomisli na novac. Nije baš tako. Osim novca, veoma je važno koliko je neko zadovoljan onim što je postigao. Važan je osećaj pripadnosti uspešnom timu i osećaj da se kompaniji daje merljiv doprinos. Meni je to važno.

 

Interesi zaposlenih i ciljevi kompanije. Imamo ciljeve naše poslovne jedinice koji su usklađeni sa našom grupom, Droga Kolinska, koji su, opet, usklađeni sa ciljevima vlasnika. Tako i ciljevi zaposlenih moraju da budu u skladu sa ciljevima kompanije. Prihvatanjem posla, prihvatili smo i ciljeve i kodekse naše kompanije. Zaposleni treba da se identifikuje sa korporativnom kulturom kompanije, da u svemu tome nađe svoje mesto i da bude motivisan time što je deo ovako uspešnog kolektiva. Svi imamo svoja zaduženja i maksimalno se trudimo da ih uspešno realizujemo. Ne može neko da kaže da je uradio svoj deo posla i da se tu priča završi. Ni njegov posao nije dobro urađen ako rezultati kompanije nisu zadovoljavajući. Tek kada kompanija ostvari uspeh, možemo da tvrdimo da su svi timovi uspešno uradili svoj deo posla.

 

Moj deo posla. Dešava se da zaposleni smatra da je uradio svoj deo posla i da ne želi da pomogne kolegi, ili uradi još neki dodatni posao. Ima ljudi koji striktno gledaju na „svoj deo posla”. To je pogrešno. Zamislite košarkaški tim u kome će jedan od igrača reći: „Ja sam dao 20 koševa, imam 7 asistencija, uradio sam svoj deo posla.” Iako je ostvario dobar rezultat, izbaciće ga iz tima. Takvo ponašanje ne odobrava ni menadžer tima, ali ni ostali saradnici. Takvih ljudi ima, ali ih je sve manje i manje. Cilj onih koji žele da napreduju u poslu jeste da istražuju šta i kako mogu još bolje da urade. Ako se ograničite samo na određene stvari, uz stav „ovo je moj posao”, nećete daleko stići. Ostajete deo proseka. A i tu se nećete dugo zadržati. Nije cilj uraditi samo svoj deo posla, već doprineti timu koji se bori za istu stvar, a to je uspeh kompanije.

 

Rad u različitim kompanijama. To mnogo znači. Život je jednim delom i zbir različitih iskustava. Nekada niste ni svesni da raspolažete određenim znanjem. Do tog znanja se ne dolazi samo kroz teoretsku nastavu, već pre svega, kroz praksu - kroz uspehe i neuspehe. Godine iskustva koje sam stekla, radeći u različitim kompanijama, daju mi mogućnost da stvari gledam iz različitih uglova. Imam slobodu da razmišljam, bez straha da ću napraviti grešku. Poznajem mnogo ljudi sa kojima mogu da razmenim mišljenje. Ako ste radili u više kompanija, to je veliko bogatstvo. Naravno, pod uslovom da su te kompanije uspešne.

 

Mentor. Odlično je ako završite neki od fakulteta za menadžment. Ali, nakon toga, mnogo stvari učite kroz praksu. Neophodno je da postoji neko ko će vas voditi kroz realan život. Dobar menadžer je onaj koji stvara bolje menadžere od sebe. Veoma je važno da naiđete na prave ljude, koji nisu sujetni i žele da vam prenesu svoje znanje i koji mere svoj uspeh na osnovu toga koliko su pomogli drugim ljudima da se razviju. Imala sam tu sreću da radim u kompanijama u kojima je to bio imperativ. Nije bilo nikakvih naređenja tipa: „Uči druge...” Vođe projekata, pretpostavljeni, pa čak i vlasnici kompanija bili su uz mene, davali su mi podršku, ali sam imala obavezu da uspešno uradim posao. Podrška iskusnijih kolega je uvek dobrodošla, ali nikada ne očekujte da će oni uraditi posao umesto vas. 

 

Sećam se vremena, kada nije postojalo media planiranje u Srbiji. Dali su mi da uradim media plan na „mackintosh”-u. Nisam znala ni kako izgleda media plan, ni kako funkcioniše kompjuter. To je, naravno, bio trik. Želeli su da vide da li ću da pobegnem, ili ću se upustiti u ispunjavanje zadatog cilja. Uvek je dobro kada imate nekoga koga možete, ako treba, i sto puta da pitate za savet ili pomoć, kako bi vam pomogao da posao uradite kako treba.

 

Uspešan menadžer. Menadžer je uspešan ako ostvaruje ciljeve koje je zacrtalo rukovodstvo kompanije, ako uspe da spoji energiju i entuzijazam tima, kako bi dali svoj maksimum. Da bude podrška svojim saradnicima. Uspešan menadžer, pored znanja i iskustva, mora da ima sposobnost da motiviše svoj tim, koji će nakon toga dati svoj maksimum. Ne verujem u „dobre menadžere” koji imaju nezadovoljne saradnike, koji zbog takvih menadžera napuštaju posao. Sa pozicije menadžera, svako treba da se oseća uspešnim ako ostane zdrav, normalan, stabilan i da čvrsto stoji na zemlji.

 

Žena vs muškarac. Postoji velika razlika u tome da li je na rukovodećem mestu žena ili muškarac: muškarac nikada neće na posao doći u haljini! Šalim se, naravno. U poslu nema polova. Niko vas ne tretira ni kao damu, ni kao ženu. Ali, mislim da pojedine žene imaju malo nežniji, emotivniji pristup i drugačije gledaju na stvari. Kao i u svakodnevnom životu. Da se ne naljute kolege: oni gledaju na način „business is business”, a žene, ipak, za razliku od njih, vide još neke bitne detalje.

 

Uspeh u poslu. To je kada spojite hobi i zadovoljstvo sa vašim radnim vremenom, kada uživate u onome što radite. I naravno, uspeh je kada radite u prijateljskom okruženju, kada stvarate prijatelje... Prirodno je da vas ispunjava i karijera koja je u usponu, postignuti rezultati... Ali, ako nema zadovoljstva u tome što radite, onda sve pada u drugi plan. Nikada ne bih bila zadovoljna ako bih imala odlične poslovne rezultate, a ne bih uživala u radu sa ljudima koji me okružuju.

 

Posao i privatan život. Mislim da sam uspela da napravim „ravnotežu” izmedju posla i privatnog života . Ne bih se odrekla ni jednog. Zadovoljna sam na poslu i imam stabilnu porodicu, što je osnovna stvar . Za mene je ideal da barem jedan, ceo dan, provedem sa porodicom. Dva - još bolje!

 

Svetska ekonomska kriza - tragedija ili izazov? Ni na šta u životu ne gledam kao na katastrofu. Pa ni na svetsku ekonomsku krizu. Lepši termin je izazov. Ne zato što mi jedva čekamo da se pojavi neki problem, pa da pokažemo koliko smo moćni. Ne! Mi smo tu, gde smo. Budemo li se sada uplašili, i čekali katastrofu, od toga nema koristi. Naša krilatica je „business as usual”. Znači, bavimo se onime što najbolje znamo, a to je naš posao. Nastojimo da se ponašamo onako kako bismo se ponašali i da nema krize - domaćinski, racionalno i prema potrošačima i prema zaposlenima. Svesni smo da će kriza uticati i na nas i kroz kredite, nestabilan kurs, pad tražnje, otezanje u plaćanju... Mi smo deo ovog sveta, ali nastojimo da pronađemo najbolja rešenja za našu kompaniju. Dajemo sve od sebe da probleme, koje ćemo imati u poslovanju, kao i sve kompanije na svetu, potrošači što manje osete. „Soko Štark” je sada deo Grupe „Droga Kolinska”. Ali, ovi zidovi imaju jednu istoriju - preživljavanje u najtežim krizama. Verujem da umemo da se nosimo sa ovom krizom, ma kako to nekima zvučalo.

 

Konkurencija. Prema konkurenciji se odnosimo sa poštovanjem. Naročito poštujemo onu konkurenciju koja radi na pravi način i posvećena je istim vrednostima kao i mi. Dobro je imati konkurenciju. Kada je nemate, ništa vas ne vuče napred. U tom slučaju, morate da budete mnogo motivisani da biste bili sve bolji. Održavamo međusobne kontakte i umemo da pohvalimo jedni druge kada napravimo dobre poslovne poteze. Konkurencija ne treba da ima negativan predznak - neko je u nekom trenutku bolji od vas. Potrudite se da budete bolji od njega!

 

Korporativna odgovornost. Ako „veliki” ne vode brigu o onima kojima je potrebna pomoć, ko će? Ako ne vodite računa o zajednici u kojoj radite, veoma brzo će vam se to vratiti kao bumerang. Sa druge strane, ako želimo da ostvarimo poslovne planove, moramo da vodimo računa i o zaposlenima, lokalnoj zajednici, životnoj sredini u kojoj radimo, jer to je deo domaćinskog poslovanja. Ako po najekonomičnijim cenama nabavite određenu sirovinu i od nje proizvedete najkvalitetniji proizvod, to je već društvena odgovornost - prema dobavljaču, kupcu. Do juče smo društvenu odgovornost smatrali za nametnutu stvar, isključivo kao filantropiju ili donatorstvo, kad nekome poklonimo robu ili mu damo novac. Društvena odgovornost je odgovorno poslovanje u svim segmentima, od kvalitetne proizvodnje i odnosa prema kupcima do etičnosti menadžmenta; od transparentnosti finansijskih tokova do odnosa prema zaposlenima, uz maksimalno praćenje tržišta i predloga potrošača i kada stalnim poboljšanjima reagujete na njih.

 

Plan. I pored svetske ekonomske krize, usvojili smo plan za 2009. godinu i planove do 2012. godine. To su ozbiljni razvojni planovi. U redu, konstatovali smo poteškoće koje su pred nama. Veoma smo svesni trenutka u kome radimo, ali to nas ne opravdava da ne ostvarujemo naše mesečne zadatke koji su veoma ambiciozni. Za našu poslovnu jedinicu, s obzirom na okolnosti, plan je ambiciozniji nego za proteklu godinu.

Berza

investicioni fondovi

kursna lista