Nj. E. gđa Ivana Hlavsova, ambasadorka Češke
Češka
Češka, zvanično Češka Republika, je kontinentalna zemlja srednje Evrope, geopolitički na spisku UN uvrštena kao država istočne Evrope. Sa površinom od 78.866 km² graniči se sa Poljskom na severu, Nemačkom na severozapadu i zapadu, Austrijom na jugu, i Slovačkom na istoku. Glavni i najveći grad je Prag. Češka Republika sastoji se od istorijskih zemalja: Češke (Bohemije), Moravske, i Češke Šleske; ovo trojstvo prisutno je i na državnom grbu. Administrativno je podeljena u 14 regiona (kraje) koji se dele na okruge (okresy), a ispod njih su opštine (obce). Članica je Evropske unije od 2014. godine i Severnoatlantskog saveza (NATO). Prelaskom na tržišnu privredu 1990, privreda je postepeno privatizovana. Tokom devedesetih godina prošlog veka, Češka se zadržala na čelu liste postkomunističkih zemalja po razvoju. Zemljište je vrlo plodno. U Bohemiji se gaji dosta hmelja (poznata je po proizvodnji piva), a u Moravskoj grožđa (proizvodnja vina). Najvažnije industrijske grane Češke Republike su auto-industrija (Škoda Auto), mašinska industrija, prerada domaćeg drveta, proizvodnja stakla i keramike. Izuzetan značaj za Češku privredu ima i turizam. Karlov univerzitet u Pragu, osnovan 1340-ih, bio je prvi univerzitet u centralnoj Evropi i u svim slovenskim zemljama. Neki od njegovih studenata i profesora bili su: Jan Hus, Franc Kafka, Milan Kundera, Nikola Tesla, Albert Ajnštajn, Ernst Mah, Tomaš Masarik, Edvard Beneš. U Češkoj se održava poznati Filmski festival u Karlovim Varima. Širom sveta poznati su češki režiseri Jirži Mencl i Miloš Forman. Fakultet za film i televiziju u Pragu bila je škola za Mencla, Formana i Emira Kusturicu, između ostalih.

Imali smo čast da razgovaramo s Njenom ekselencijom gđomIvanom Hlavsovom, ambasadorkom Češke u Srbiji.
1. Vaša Ekselencijo, kako se osećate u Beogradu? Možete li nam reći svoje utiske o Srbiji?
Osećam se sjajno. Beograd je prijatan grad, nama je posebno zanimljiv zbog položaja na ušću dve velike reke. Ovaj grad poseduje veoma razvijenu kulturu, sjajne restorane i bogat društveni život. Isto to bi moglo da se kaže i za Srbiju – mnogo čarobne prirode i velike oblasti divlje netaknute prirode.
2. Koliko dugo ste na poziciji ambasadorke u Srbiji i kako je izgledala Vaša diplomatska karijera pre dolaska u Srbiju?
U Srbiji sam već pune četiri godine. Pre dolaska u Beograd bavila sam se ovim regionom sa pozicije načelnice Odeljenja za južnu i jugoistočnu Evropu, a bila sam i ambasadorka u Sloveniji. Tokom svoje diplomatske karijere, koja traje od 1993. godine, bila sam takođe šefica diplomatskog protokola, generalna konzulka u Los Anđelesu, načelnica Odeljenja za Severnu i Južnu Ameriku, kao i izvršna direktorka Kancelarije za Samit NATO-a u Pragu.
3. Kakva je trenutno diplomatska i ekonomska saradnja naših dveju zemalja?
Uzajamni odnosi naših zemalja su na veoma dobrom nivou. Nemamo nijedno otvoreno pitanje u političkoj oblasti i Češka Republika nedvosmisleno podržava ulazak Srbije u EU. Na tom putu trudimo se da Srbiji aktivno pomažemo naročito putem bilateralne razvojne saradnje, ali i posredstvom evropskih instrumenata kao što su tvining projekti i drugo.
Ekonomski odnosi takođe su na veoma dobrom nivou. Odvija se veoma intenzivna razmena privrednih poseta, a približavamo se i rešavanju klirinškog duga iz perioda bivše Jugoslavije. Poslednjih godina naša uzajamna robna razmena sistematski raste, i to u svim praćenim parametrima. Veoma dobar signal je pre svega činjenica da, osim tradicionalne trgovine, u poslednjem periodu rastu i uzajamne investicije, a prvenstveno investicije iz Češke u Srbiju.
Uprkos tome, sagledavamo značajan neiskorišćeni potencijal. Zajedno sa našim srpskim partnerima nastojimo da uzajamne ekonomske odnose dalje unapređujemo i odstranjujemo eventualne prepreke koje identifikujemo u okviru prakse. Prošlog decembra uspešno je održano jubilarno deseto zasedanje mešovite međuvladine komisije za uzajamne ekonomske odnose, koja se upravo ovim pitanjima i bavi.
4. Vaša Ekselencijo, koliko čeških kompanija posluje u Srbiji i kolika je vrednost investicija uloženih u našu zemlju?
Ambasada nema na raspolaganju konkretnu statistiku, niti je obaveza čeških firmi da nas obaveštavaju o svojim aktivnostima u Srbiji. Ipak, evidentiramo nekoliko desetina privrednih subjekata koji posluju u Srbiji. Njihov rad ima veoma široku skalu pravnih formi. Neke firme ovde imaju kompanije ćerke, druge su zastupljene kao ogranci, a više njih u Srbiji je prisutno posredstvom svojih trgovinskih zastupnika ili same sebe zastupaju. Vrednost čeških investicija u Srbiji u prethodnom periodu dostiže 14,6 miliona evra (podaci za 2015. godinu). S obzirom na prošlogodišnju investiciju češke grupacije CSG u preduzeće 14. oktobar iz Kruševca, aktuelni podaci biće znatno veći.
Jednokratna statistika u ovom slučaju nije toliko važna, koliko je to srednjoročni trend. Jako mi je drago što je taj trend veoma pozitivan i njegova dinamika se poslednjih godina stalno ubrzava. Pozitivna iskustva nekih firmi privukla su druge zainteresovane subjekte, pa čeških firmi u Srbiji ima sve više.
5. Kakvu saradnju imate sa Vladom Srbije, s obzirom da će ove godine biti obeleženo punih 100 godina od uspostavljanja diplomatskih veza između naše dve zemlje? Kakva je saradnja među privrednim udruženjima u cilju jačanja preduzetništva?
Kao što ste i sami rekli, ove godine se obeležava 100 godina od uspostavljanja diplomatskih veza između naših zemalja, ali takođe i 100 godina od osnivanja Čehoslovačke, što obeležavamo zajedno sa Ambasadom Republike Slovačke u Beogradu. Sa kolegama iz Ambasade Slovačke planiramo nekoliko velikih događaja kojima ćemo obeležiti ovaj jubilej, a o svemu su informisani i naši srpski partneri, koji nam pružaju potrebnu podršku. Već krajem marta u Muzeju nauke i tehnike otvorićemo izložbu „Staklo – nastanak i život“, tokom koje ćemo prikazati sve mogućnosti upotrebe stakla i sam proces duvanja stakla. Pored toga, planiramo i druga dešavanja tokom godine, a sve informacije ćemo blagovremeno podeliti sa zainteresovanima na našoj internet i Facebook stranici. Saradnja između privrednih udruženja odražava ukupne dobre odnose u našoj bilateralnoj saradnji. Veoma dobro sarađuju privredne komore obe zemlje, a kvalitetna je i saradnja na nivou regionalnih komora. Kao primer možemo navesti nedavnu posetu Regionalne privredne komore Moravskošleske regije ili prezentaciju ekonomskog savetnika naše ambasade u Regionalnoj privrednoj komori Zlinske regije, na kojoj je učestvovala i ambasadorka Srbije u Češkoj Republici.
6. Kava je spoljnotrgovinska saradnja naših zemalja i koje privredne grane u Srbiji imaju najviše potencijala? Šta Srbija izvozi, a šta uvozi iz Češke?
Iako smo navikli na rast poslednjih godina, dinamika robne razmene u prošloj godini bila je zaista izvanredna. Izvoz iz Češke porastao je za petinu, a za 10% je povećan i izvoz iz Srbije u Češku.
Glavnu poziciju uvoza u Srbiju tradicionalno su zauzeli putnički automobili. Među ostalim stavkama bili su električna energija, gorivo koks, kablovi i elektronika.
U izvozu iz Srbije preovlađivala su sedišta (za auto industriju u Češkoj), električna energija, plastične cevi i creva, električni motori i električni prekidači.
S obzirom na nove češke investicije u Srbiji biće zanimljivo pratiti razvoj strukture uvoza i izvoza u narednim godinama. U ovom trenutku ne očekujemo bitne izmene na prvim mestima, ali možemo pretpostaviti da će se na vrhu liste pojaviti nove robne stavke.
7. S obzirom na to da je 2017. potpisan Memorandum o razumevanju između Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Češke i Komesarijata za izbeglice i migracije Republike Srbije, možete li nam reći na šta se tačno donacija odnosi i koliki ste finansijski doprinos izdvojili za pomoć u borbi sa migrantskom krizom?
Zahvaljujući svom položaju u središtu Evrope, Republika Češka se ne bori sa problemom migracija, ali ipak oseća odgovornost da pomogne drugim zemljama koje ovaj problem imaju. Stoga je Vlada Republike Češke 2015, 2016. i 2017. godine opredelila Srbiji finansijsku pomoć u cilju jačanja kapaciteta granične policije i sistema za azil i migraciju. Prvi memorandum potpisan je 2015. godine, kada je ukupno 390 hiljada evra dodeljeno Komesarijatu za izbeglice i migracije i Ministarstvu unutrašnjih poslova za aktivnosti u vezi sa jačanjem kapaciteta srpskog sistema za azil i migraciju, odnosno za direktnu pomoć izbeglicama. Drugi memorandum potpisan je u decembru 2016, kada je 780 hiljada evra dodeljeno Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije za aktivnosti u vezi sa jačanjem sistema upravljanja zaštite državne granice, dok je memorandumom iz novembra 2017. opredeljeno milion evra Komesarijatu za izbeglice i migracije Srbije za jačanje sistema upravljanja migracijama i sistema azila.
8. Kada govorimo o ulaganjima, kako investitori iz Češke vide srpsko tržište? Koje su najznačajnije kompanije koje su ulagale kod nas?
Glavne prednosti Srbije kao destinacije za strane investicije jesu: najveće balkansko tržište van Evropske unije, geografska i kulturna bliskost, ekonomija koja stabilno raste, kvalifikovana radna snaga, jeftinije ulazne jedinice (energija, gas…) i slobodan pristup tržištu EU i Rusije. Za češke investitore to je i relativno blizak jezik i sličan slovenski mentalitet.
Što se nedostataka tiče, češki privrednici se najčešće žale na lošu vladavinu prava, komplikovane i često kontradiktorne propise i odugovlačenje nekih administrativnih procedura. Stoga tu vidim najveći prostor za poboljšanje.
9. Srbija je danas zemlja sa statusom kandidata za ulazak u EU. Izazovi koji stoje pred Srbijom su veliki i oni će posebno u poglavljima 23. i 24. iziskivati intenzivno zalaganje i snažnu političku volju. Šta će, po Vašem mišljenju, biti presudno za Srbiju da postane članica?
Slažem se sa Vama da su izazovi koji se nalaze pred Srbijom veliki, kao i da među najteže spadaju reforme koje se tiču poglavlja 23. i 24. Ujedno je potrebno reći i to da do usaglašavanja sa pravnim normama Evropske unije mora doći u svim poglavljima. Stoga će biti neophodno posvetiti veliku pažnju i drugim problemima, bilo da se tiču spoljnopolitičkih pitanja ili životne sredine. I naravno, biće važno da se postignu rešenja bilateralnih sporova. Sve to je veliki zadatak koji će zahtevati snažnu podršku javnosti, kao i odgovarajuće razmatranje evropskih tema. Ovde bih rado istakla da Srbija na svom evropskom putu može u potpunosti da računa na podršku Češke Republike.
10. Možete li nam reći nešto o odnosima Srbije i Češke na polju nauke, kulture i obrazovanja?
Srbija i Češka imaju sjajnu saradnju u pomenutim oblastima, a ambasada nastoji da se ti odnosi i dalje unapređuju. Vlada Češke Republike već godinama daje stipendije studentima iz Srbije za studije u Češkoj za koje vlada veliko interesovanje. Takođe imamo dobru saradnju sa Filološkim fakultetom i njegovom studijskom grupom za češki jezik i književnost, a uvek rado otvorimo svoja vrata i studentima drugih fakulteta, pokažemo im svoju istorijsku zgradu i upoznamo ih sa funkcionisanjem ambasade. Tako smo do sada imali priliku da ugostimo studente Filozofskog, Filološkog, Pravnog, Arhitektonskog fakulteta, a narednih dana očekujemo i posetu grupe studenata Fakulteta političkih nauka. Takođe umetnici, pisci i naučni radnici iz Češke često dolaze u Srbiju i obrnuto. Ambasada rado pomogne kad god je u mogućnosti, ali veoma nas raduje činjenica da postoji dobra saradnja i mimo nas, što je najbolji pokazatelj dobrih odnosa naše dve zemlje.
11. Kako biste Vi predstavili svoju zemlju kao turističku destinaciju? Koje karakteristike i znamenitosti biste izdvojili?
Raduje me saznanje da je Češka jedna od veoma popularnih destinacija među srpskim turistima, kao i činjenica da je nezaobilazna destinacija za brojne srednjoškolske ekskurzije. Pored Praga i drugih gradova, lokaliteta i kulturnih spomenika pod zaštitom UNESCO-a, zamkova i banja, želela bih da srpskim turistima skrenem pažnju i na naša prirodna bogatstva gde aktivno mogu provesti svoj odmor.
12. Šta Vam se posebno dopada u Srbiji? Kako provodite slobodno vreme?
U Srbiji mi se posebno dopadaju dragi, gostoprimljivi i prijateljski nastrojeni ljudi, izvrsna hrana i vino, lepe rečne obale i planine. Nažalost, imam malo slobodnog vremena, ali kada se ukaže prilika u Beogradu idem u šetnju ili vožnju biciklom stazama duž Save i Dunava, a u predvečerje Kalemegdanom. Takođe sam imala priliku da dosta putujem po Srbiji, ali posebne destinacije ovom prilikom neću navoditi jer je spisak zaista dug.